Touris, diplomasi ak devlopman:
Twa peyi, Meksik, Kolonbi ak Repiblik Dominikèn, kaptire 2.7% nan touris mondyal la, Meksik 1.6%, epi lòt la anviwon 0.5%. Si nou ajoute efè dirèk ak endirèk yo, yo tout gen yon gwo enpak sou ekonomi nasyonal yo.
Kontribisyon sektè sa a nan PIB Repiblik Dominikèn nan rive nan 20%, konpare ak 8% nan Meksik ak 6.3% nan Kolonbi. Kanta pou anplwa ki kreye yo, yo estime ke gen 4.4 milyon moun nan Meksik, 1.4 milyon nan Kolonbi, ak 0.8 milyon nan Repiblik Dominikèn k ap travay nan endistri vwayaj ak touris la.
Panorama sa a, ki konsolide pa imaj twa peyi yo kòm destinasyon kiltirèl, natirèl ak iben, fè fas ak defi estriktirèl komen nan anpil peyi Amerik Latin nan:
Sekirite, konektivite, dirabilite, ak pozisyonman entènasyonal.
Chanjman administrasyon ki fèt Ozetazini an ap chanje kat touris mondyal la tou. Nan kat premye mwa 2025 yo, arive touris Kanadyen Ozetazini te bese 8.3%, alòske sa ki soti an Ewòp yo te bese 5.1%.
Plizyè ensidan negatif ki te gen anpil pwoteksyon medya te afekte pèsepsyon Destinasyon Etazini negatifman, sa ki ta ka favorize yon detounman siyifikatif koule touris nan direksyon Meksik ak Karayib la.
Pwofite opòtinite sa a epi pozisyone rejyon an kòm yon altènatif estratejik nan Amerik Latin nan pa ka depann sèlman sou estrateji nasyonal yo: Sa mande yon vizyon rejyonal, yon prezans aktif, ak yon pwa politik nan òganizasyon entènasyonal yo – piblik ak prive – ki reglemante sektè a.
Konsèy Egzekitif Nasyonzini-Touris
Pami òganizasyon entènasyonal sa yo genyen Nasyonzini sou Touris, ansyen UNWTOKonsèy Egzekitif la gen ladan l Meksik, Kolonbi, ak Repiblik Dominikèn kòm twa nan senk manm Amerik Latin yo, anplis Ajantin ak Brezil.
Eksperyans resan yo montre vilnerabilite sektè touris la fas a kriz yo, jan medya entènasyonal yo te anplifye l. An 2019, yon ka kote kèk touris te mouri nan otèl dominiken yo te lakòz yon gwo bès nan arive yo, ak pèt ki depase dis.
Meksik
Nan Meksik, vyolans toupatou akòz katèl dwòg yo, ak youn nan pi gwo pousantaj omisid sou kontinan an, 25.9 pou chak 100,000 abitan, afekte menm destinasyon tradisyonèlman an sekirite tankou Puerto Vallarta ak Cancun. Nan Kolonbi, epizòd vyolans oswa manifestasyon sosyal yo te kontribye nan yon pèsepsyon mondyal defòme, ki inyore estanda sekirite ki wo nan anpil rejyon nan peyi a.
Sa montre frajilite intrinsèk touris ak nesesite pou yon estrateji kominikasyon mondyal efikas ki sipòte pa alyans miltilateral ak koperasyon rejyonal.
Nan kontèks sa a, eleksyon nouvo Sekretè Jeneral Nasyonzini pou Touris la ki pral fèt nan fen mwa me a patikilyèman enpòtan. Konsèy Egzekitif la, kote twa peyi yo (Kolonbi, Meksik ak Repiblik Dominikèn) fè pati, pral chwazi kandida ke l ap pwopoze pou Asanble Jeneral Nasyonzini pou Touris ratifye pou dirije touris mondyal la.
Jis kèk jou de sa, youn nan kandida yo se te prezidan an, Zurab Pololikashvili, ki t ap chèche yon twazyèm manda kontwovèse. Sepandan, Georgia retire kandidati li epi li anonse sipò li pou kandida UAE a. Malgre ke rezon yo pa te eksplike piblikman, gen espekilasyon ke yo gen rapò ak tansyon entèn apre eleksyon Oktòb yo ak pozisyon òganizasyon an sou Federasyon Larisi a, ki te sispann manm li pa yon gwo majorite nan ONU-Touris. Sepandan, mezi a te anile pa retrè volontè Larisi anvan vòt la.
Kalite mouvman jeopolitik sa a souliye nesesite pou Amerik Latin nan aji avèk lojisite. An 2017, yon bagay menm jan an te rive nan UNESCO, lè yon peyi Amerik Latin nan te retire kandidati li pou sipòte yon twazyèm peyi, ki finalman pa t eli nonplis.
Kèlkeswa jijman ki fèt sou ka sa yo, nou pa ka inyore ke retrè kandidati yo, sitou lè yo akonpaye pa sipò ki pa transparan, pa ranfòse imaj enpasyalite ak lejitimite ke sistèm Nasyonzini an bezwen an. Sa a se vre sitou nan yon kontèks istorik konplèks apre desizyon gouvènman Etazini an te pran, tankou retrè li nan Òganizasyon Mondyal Lasante oswa rediksyon sipò pou lòt ajans yo.
Jodi a, Amerik Latin nan gen yon opòtinite reyèl pou l aji avèk inite ak lidèchip. Rejyon an gen yon kandida solid:
Gloria Guevara
Gloria Guevara, ansyen Minis Touris Meksik la, gen anpil eksperyans nan òganizasyon miltilateral ak nan sektè prive a. Pwofil li konbine eksperyans, vizyon ak kapasite pou dyalòg mondyal.
Sipò rejyonal sa a enpòtan pou omwen twa rezon:
- Touris edikatif ak syantifik
Rejyon Karayib la ak Amerik Latin nan bezwen avanse nan entènasyonalizasyon edikasyon siperyè yo. Pou sa, yon politik entegre ki gen ladan pwogram mobilite akademik rejyonal yo, omwen pwogram Anden-Amerik Santral menm jan ak pwogram Erasmus Ewopeyen an, ta esansyèl. Sa ta ranfòse fòmasyon ak koperasyon inivèsitè epi ankouraje touris akademik, ogmante sikilasyon konesans. - Gwo enfrastrikti syantifik ak pwojè touris inovatè, tankou sant rechèch rejyonal, sante, oswa teknoloji, jenere koule touris. Syans, medsin, byodiversite, ak inovasyon se nouvo fwontyè devlopman touris dirab. Twa peyi yo deja gen kèk pòl nan nati sa a. Transfòme yo an destinasyon touris syantifik - jan sa deja fèt nan kèk peyi Azyatik - se yon opòtinite yo poko eksplore.
De egzanp:
KolonbiBarranquilla te kapital kiltirèl amerikèn nan;
Repiblik Dominikèn: Pwojè Silisyòm Beach la pwopoze pa Prezidan Abinader gen yon gwo dimansyon touristik. - Entegrasyon touris rejyonal la
Peyi vwazen yo pa ta dwe sèlman konsidere kòm konpetitè, men tou kòm alye estratejik. Karayib ki pale anglè a deja ofri pakè touris entegre. Poukisa nou pa pwolonje lojik sa a pou Meksik, Kolonbi ak Repiblik Dominikèn? Kòm yon pon ant Amerik di Sid, Amerik Santral ak Karayib la, Kolonbi ta ka kle pou atikile pakè touris ki pwofite koneksyon kiltirèl, jewografik ak lojistik yo, tankou Ajantin ak Brezil.
Anplis de sa, koperasyon nan domèn touris la kapab vin tounen yon zouti konstriktif nan kad yon estrateji entènasyonal ki pi laj nan kontèks kriz migratwa oswa sosyal.
Finalman, mwen ta dwe mansyone yon inisyativ mwen pèsonèlman patisipe ladan l:
Pwopozisyon pou yon pwogram senkrotron mondyal pou Sid Mondyal la te pwomouvwa pa yon gwoup entèrejyonal epi UNESCO te chwazi li kòm yon pwojè prensipal nan Dekad Syans lan. Pwogram sa a, ki sipòte touris ak koperasyon ki baze sou syans, mande patenarya entènasyonal ak lidèchip pataje.
Nan sans sa a, li enpòtan ke Mohamed Faouzou Déme soti Senegal, yon kandida afriken, retire kandidati li pou sipòte Guevara. Malgre jès politik sa a endividyèl, li demontre dimansyon entènasyonal kandidati li a ka genyen.
Nan Amerik Latin nan gen yon opòtinite reyèl pou ranfòse prezans li nan yon òganizasyon estratejik. Sipòte kandidati Gloria Guevara a se yon angajman enstitisyonèl ak yon desizyon ki aliyen enterè nasyonal yo ak yon vizyon pataje sou touris kòm yon motè devlopman dirab, koperasyon rejyonal ak entegrasyon mondyal.